O se loia ma se leoleo e fesoasoani i tagata malaga mai Martha’s Vineyard ia maua se ‘faiga amiotonu’

Faamatalaga

STOUGHTON, Mass. – Ina ua maeʻa ona lele e le Gov. Florida Ron DeSantis (R) le tele o tagata malaga mai Texas i Martha’s Vineyard, na faanatinati atu le loia femalagaaʻi Rachel Self i le falesa o loʻo nonofo ai le vaega. E lei umi ae lolofia o ia i telefoni.

Na ofo mai le pule o se kamupani i’a i le lotoifale e faigaluega o tagata fou na taunuu mai. Na tuua e le au tusitala le tele o savali. Na fa’amata’u e le au vala’au le ta’ua igoa o sauaga. O le vave lava na ia sasaa ai lana meli leo, fai mai Self, na toe faatumuina. Ofo fesoasoani, tusitala, taufaamatau.

O se tasi na valaʻau na tu ese: o se tamaloa na faʻaalia o ia o Javier Salazar, le leoleo o Bexar County i Texas. Na ia fai mai na ia malamalama e iai ana sootaga ma tagata malaga mai. Sa ia manao e su’esu’e pe le auala na fa’afaigaluegaina ai i latou i luga o vaalele na avea ai i latou ma tagata afaina i se solitulafono.

O ia lava sa fa’afiafiaina ae masalosalo: Ina ua uma ona latou talanoa mo le taimi muamua, sa ia talosagaina le leoleo e imeli ia te ia ina ia mautinoa o ia lea na ia fai mai ai. Na ia faia, kopiina sui sinia o lana aufaigaluega, e aofia ai le taʻitaʻi o lana vaega faʻatulagaina solitulafono.

I vaiaso na sosoo ai, o le leoleo i San Antonio ma le loia mai Martha’s Vineyard o le a faia se faiga faapaaga e le masani ai a o faia e Salazar se suʻesuʻega ma aoina faʻamaoniga mai tagata malaga mai. O a latou galuega na maua ai se taunuuga e leʻi mafaufauina i malaga umi a le au malaga. O le vaega o tagata e 49, toetoe lava o Venesuela uma, na agavaa mo se ituaiga o visa e avanoa mo na o tagata na aafia i solitulafono o loʻo fesoasoani i suʻesuʻega faʻamalosia tulafono, o se faiga e puipuia ai i latou mai le tipoti.

O le siitia o DeSantis e lele tagata malaga i Mass. ua faaosofia ai le le mautonu, ita mai le au faitio

O tagata taʻitoʻatasi na faʻatulagaina le vaʻalele na sailia “Faʻalumaina nei tagata ma avea i latou ma matamata lautele,” o le tala lea a Salazar, 52. “Ma ou te iloa o se mea e ofo ai ona o mea uma na latou faia na mafai ai e nei tagata ona nonofo i le atunuu.”

Salazar ma Self na faia se paga e le mafai. Na ola aʻe Salazar i Universal City, o se pitonuu i matu o San Antonio, ma sa ia faaaluina le silia ma le luasefulu tausaga i le Matagaluega o Leoleo a San Antonio, lea sa galue ai i nakoti ma mataupu tau i totonu, ma iu ai ina faauluulu i le vaega o le amio saʻo lautele. I le 2016, na filifilia ai o ia e avea ma leoleo o le Bexar County, lea e 2 miliona le faitau aofaʻi.

O Self, 45, na fanau i Niu Ioka ma sa i ai sana galuega puupuu i le galue aʻo leʻi avea ma loia. Na te fa’atautaia se fa’ata’ita’iga fa’apitoa e fa’atautaia mataupu tau solitulafono ma femalaga’iga mai se ofisa i le taulaga o Boston, ae nofo i le Motu o Chappaquiddick i le pito i sasa’e o Martha’s Vineyard.

Mo le tele o masina, na matamata ai Salazar, o se Democrat, a o ave pasi e le kovana o Texas Greg Abbott (R) tagata malaga i aai e pei o Niu Ioka ma Uosigitone. A’o fai mai Salazar na te maua le faiga fa’avae “teena,” na te le iloa se mea e le tusa ai ma le tulafono, aua e leai ni fa’ailoga na faaseseina tagata malaga.

O le mataupu o le au malaga na lele i Martha’s Vineyard e DeSantis e ese, o lana tala lea. Na faʻaaogaina e le pulega a DeSantis tagata faigaluega i Texas e faʻafaigaluegaina le vaega faatasi ai ma folafolaga pepelo o galuega ma fale, e tusa ai ma loia o loo tulai mo le au malaga. Na fa’atauina ni va’alele tumaoti se lua na malaga ese mai San Antonio ma tu i Florida a’o le’i tulaueleele i Martha’s Vineyard, o se nofoaga e malolo ai e 20,000 le faitau aofa’i o le tausaga. E leʻi iloa e le pulega i Massachusetts o le a sau le vaega.

Ole pivot ole Immigration o loʻo faʻaalia ai Biden o loʻo feagai ma tulaga faigata o faiga faʻapolokiki tuaoi

Na taʻua e Salazar o tagata malaga sa i totonu o le atunuu e faʻatali faaletulafono taualumaga o femalagaiga. Ana faapea na faafaigaluegaina i latou i luga o vaalele ma ni folafolaga sese, o lena taufaasese e mafai ona solitulafono. Fai mai a ia, o tagata malaga na “ua uma ona faʻaaogaina” i a latou faigamalaga e tagata faʻatauvalea ma taʻavale, ma “o lea ua faʻagasolo e se ofisa o le malo se miliona-tala taʻavale e sau ai e tuli i latou ma pepelo ia i latou?” Fai mai Salazar. “Leai. E le o lo’u itumalo.”

Ia Setema, DeSantis – o se sui tauva o le 2024 – na faʻaalia i Fox News ma fai mai na sainia e le au malaga ni pepa faʻatagaga ma o la latou filifiliga e alu na “manino fua.” I masina na muamua atu, na faʻaalia ai e DeSantis lana fuafuaga. O lana tala lea i le au tusitala e faapea afai e auina atu tagata malaga i le Tovine a Martha po o le setete o Peresitene Biden o Delaware, o le a saogalemu le tuaoi i le aso e sosoo ai.

T0 iloa le mea tonu na tupu i tagata malaga, na manaʻomia e Salazar ana tagata suʻesuʻe e faʻatalanoa i latou. O le taimi lena na ia taʻua ai Self.

O le aso talu ona taunuu le au malaga, sa tu le loia i fafo o le tamai ekalesia Episcopal sa latou nonofo ai ma lauga i le au tusitala. I tagata na latou maua i latou lava “vaalele-fa’atafunaina” i totonu o lona nuu, Self na ofoina atu le lotogatasi. “Ua matou maua oe. Ua matou maua lou tua,” o lana tala lea.

Na taunuu se tagata malaga i le Tovine a Mareta. Na oso i totonu se tagata nofomau e fesoasoani.

I le taimi lea, na faʻanoanoa lava ia i le maliu o lona tuagane, o le na maliu i faʻafitauli mai le covid i le masina na muamua atu. E aunoa ma le iloaina, sa ia toe faaleoina mai nisi o fuaitau lava e tasi sa ia faaaogaina e faamautinoa atu ai ia te ia a o i ai o ia i le falemai.

O ia lava, o le na foliga mai o se tagata suʻesuʻe faʻaletulafono i Fox News, sa i ai muamua le poto masani i le faʻasalalauga faʻasalalau. Ae na te leʻi mauaina lava ni faʻamataʻu faʻapitoa i lona saogalemu na ia lagona ai le faʻamalosia e lipotia i latou i leoleo. O lana paga, o Billy Gazaille, na amata ona o faatasi ma ia i soo se mea ma ave se fana i totonu o la latou loli.

Ina ua maeʻa le talanoaga muamua a Self ma Salazar, na tulitatao e le leoleo ma se imeli na kopiina lana aufaigaluega sinia. O le tagata lava ia ma isi loia o loʻo galulue faʻatasi ma tagata faimalaga – Susana Church, Julio Henríquez, Emily Leung ma Adriana Lafaille – faʻatulagaina mo tagata matutua e faʻatalanoaina e ala i ata vitio e sui o le vaega o solitulafono a le leoleo. Na faia faatalanoaga i potu e tolu i luga o le lua aso i le Joint Base Cape Cod, lea na nonofo ai le au malaga ina ua tuua le Tovine a Mareta.

Salazar o loʻo suʻesuʻeina pe o tagata na faia le fuafuaga i Texas soli se tulafono e le tusa ai ma le tulafono le taofiofia o gaioiga a se tasi e aunoa ma se latou maliega pe ala i le faʻamalosi poʻo le taufaasese, o se solitulafono e taʻua o le “pulea faasolitulafono.”

I le taimi lava e tasi, o loʻo suʻesuʻeina e le Matagaluega o Tupe pe na fa’aaoga sese e Florida tupe feterale i le totogiina o vaalele. Loia mo Aia Tatau a Tagata, o se faalapotopotoga i Boston, na faalauiloa foi ose tagi feterale e fai ma sui o tagata malaga mai. O i latou ua molia i totonu o le tagi e aofia ai DeSantis, tolu Florida ofisa ma Perla Huerta, ua faailoaina o le taitai suʻega.

Na taʻua e le ofisa o DeSantis le Washington Post i se faʻamatalaga na faia e le failauga o Taryn Fenske ina ua tatalaina e Salazar lana suʻesuʻega. “O tagata malaga na sili atu nai lo le naunau e tuua Bexar County ina ua lafoaia,” o le tala lea a Fenske ia Setema. Na tuʻuina atu e Florida i tagata malaga na felelei atu i Massachusetts “se avanoa e suʻe ai laufanua lanumeamata i totonu o se pulega faʻasao.”

Fai mai Salazar o lana suʻesuʻega e le faʻavae i faiga faʻapolokiki. “E leʻo faʻatatau i le Democrat sheriff ma le Republican kovana,” o lana tala lea. E fa’atatau pe i ai “tagata faaletino i lo’u itumalo na solia le tulafono ma le mea o le a ou faia i lena mea.”

E oʻo mai i le taimi nei, e leʻi faia ni moliaga i le suʻesuʻega a Bexar County. O loʻo faʻaauau pea le suʻesuʻega, o le tala lea a Salazar, ma ua faʻailoa e tagata suʻesuʻe tagata latou te manatu o loʻo masalomia. Na ia musu e fai se tala e uiga ia Huerta, o le na tuuaia na faafaigaluegaina tagata malaga mai. E lei manuia taumafaiga e oo atu ia Huerta, ma e leai se loia i faamaumauga o loo tulai mo ia i le tagi a le malo.

O le galulue faʻatasi o tagata malaga i le suʻesuʻega a Bexar County na avea ai i latou ma sui tauva mo le mea ua taʻua o le “U visa,” se vaega na faavaeina i le 2000 ma avanoa mo i latou ua afaina i solitulafono ina ia mafai ai ona latou tuuina atu faamatalaga i pulega e uiga i gaoioiga faasolitulafono. Ina ia talosaga mo le visa, e manaʻomia muamua e le tagata talosaga a tusipasi mai se ofisa fa’amalosia tulafono. O tausaga taʻitasi, e 10,000 ia visa e tuʻuina atu i tagata talosaga muamua.

Sa sainia e Salazar ia vaega taitasi tusipasi, o se mea na te leʻi faia muamua i lona taimi o se leoleo. E masani lava, na ia fai mai, o lena galuega o le a pa’ū i se supavaisa i lalo ifo o ia i luga o le siata faʻalapotopotoga. Ae ona o le le lelei o le gauai atu na faia e le mataupu, na filifili ai Salazar e faia e ia lava.

I le ogatotonu o Oketopa, na lele ai Self mai Boston i San Antonio, ma le le naunau e faʻalagolago i le U visa tusipasi i se avefe’au. Sa nofo o ia i totonu o le potu fono ma le au a Salazar, lea na latou siaki ai ma toe siaki pepa mo tagata malaga taʻitasi mo le saʻo. Sa ia aumaia i latou i le fale i Massachusetts i lana ato.

A’o le’i alu ese o ia lava, sa tuuina atu e Salazar ia te ia se faailoga o le talisapaia: o se pine pine ua ta’ua o le “tupe siliva lu’i” tuuina atu e vaega a le militeri ma matagaluega a leoleo.

‘O sina fa’amasinoga tonu’

Ina ua toe foʻi Self i Massachusetts, sa ia tufatufa atu pepa faʻamaonia visa U i le vaega o le tusa ma le sefulu ma le lua loia o loʻo fai ma sui o le au malaga mai fafo ia latou taualumaga tau femalagaiga. O lea la ua iai la latou filifiliga pe talosaga mo se visa U, pe talosaga mo se sulufaiga, po o le faia o mea uma e lua. I so’o se tulaga, e mafai ona o’o i le tausaga pe sili atu e maua ai le fa’atagaga mo galuega.

E va’aia e ia lava le filifiliga visa U o se taunuuga talafeagai o le fuafuaga a DeSantis. “O le faia moni o se mea e matua leaga lava, na maua ai se auala mo nei tagata e lei i ai muamua,” o lana tala lea. “Ia, i loʻu mafaufau, e avatu ai ia i latou sina faʻamasinoga.”

A faaiuga talu ai nei a le faamasinoga apili feterale i Massachusetts faia se faʻataʻitaʻiga e matua faigata ai ona toe faʻafoʻi se tasi o loʻo faʻatautaia lana visa U, fai mai Self.

I le Aso Faafetai, e toafa o Venezuelans na auai ia Self ma lona aiga lautele i se laulau umi mo se taumafataga masani o le pipi. Na taʻua e Self o ia ma lona tama faʻalagolago i le faʻalagolago i le tele o tausaga “ua malilie e le ioe” i le femalagaaʻi. Ae na o se afiafi na malaga mai ai tagata fou e suia uiga o lona tama, o lana tala lea. Ina ua uma ona faalogo ia latou tala, sa vave ona ia manao e fesoasoani ia i latou, nai lo le vaai atu ia i latou o se vaega o se faafitauli.

E mitamita o ia i le auala o si ona tamai nuu fa’apotopoto e fa’afeiloa’i le 49 o tagata malaga mai o le na amata mai le 2 i le 68 tausaga. Ina ua mavae po e lua i le motu, na siitia atu i le laueleele tele, lea sa i ai punaoa talafeagai e malu ai i latou.

E fa masina mulimuli ane, toetoe lava o tagata uma o le vaega o loʻo i Massachusetts. O le toʻatele o loʻo i totonu o taulaga laiti e lata ane i Boston, ae o isi o loʻo tumau i Cape Cod. E to’alima ua toe fo’i i le Tovine a Mareta ma le fesoasoani a tagata o lo’o nonofo ai.

I le masina na teʻa nei, na asiasi atu ai Self ma Gazaille i le tele o tagata malaga i Stoughton, o se taulaga i saute o Boston. Sa latou tauaveina taga o lavalava mafanafana na foaʻi mai e o latou tuaoi i Chappaquiddick: fulufulu fulufulu, peleue faʻafefe, pulou taumalulu. O se tama e 27 tausaga le matua e uliuli lona lauulu miimii na taumafai i se peleue tulimanu ma se ofu fagota lanu kulimi. “Faafetai, e matua agalelei lava,” o lana tala lea ia Self.

O faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu o loʻo galulue faʻatasi ma e leai ni fale na fesoasoani e suʻe fale mo tagata faimalaga. Na latou faʻafesoʻotaʻi vaega o le lotu, lea na maua ai aiga e naunau e talimalo i nisi o tagata malaga mai mo ni nai masina, ae o isi o loʻo nonofo i fale.

E tusa lava pe amata ona fausia e le au malaga ni olaga fou – lesitalaina tamaiti i le aʻoga, oʻo i le latou kiona muamua – o loʻo faʻaauau pea aʻafiaga o vaʻalele, o le tala lea a Iván Espinoza-Madrigal, faatonu sili o Loia mo Aia Tatau a Tagata. O le toʻatele o loʻo popole neʻi latou “mafai ona faʻasalaina i se isi itu” mo le latou osofaʻi ma DeSantis, o lana tala lea.

Ia Tesema, na potopoto ai tagata malaga mo se pati aso malolo na faʻatulagaina e le faʻalapotopotoga a Venezuelan. Sa i ai musika ma meaai masani o le Kerisimasi, e pei o salati moa ma alacaso se ituaiga tamale.

O le tele lava, o lo’o i ai le fa’atali. Latou te le mafai ona galulue faʻaletulafono, e ui o nisi na taumafai e suʻe galuega. O le vaega i se malutaga i saute o Boston o loʻo faia vasega Igilisi i se faletusi i le lotoifale. Na latou mauaina kata meaalofa mo meaʻai mai se falesa ma faʻalagolago i faleoloa meaai. O lo’o taumafai le pule o le latou mataupu e aumai mo latou pasi pasi; o nisi taimi na te ofoina atu ia i latou ni si’i i totonu o lana taavale, lea latou te faailoa atu ai ia te ia a latou pese reggaeton e sili ona fiafia i ai.

I totonu o lona potu i le fogafale lua, o le 27-tausaga le matua o loʻo i ai se moega nofofua, se televise ma se tamaʻi pusaaisa. O ia e sau mai le itu i matu o Venesuela, ma na saunoa i luga o le tulaga o le le faailoaina o igoa ona o le maaleale o ana taualumaga tau femalagaaiga. “O loʻu olaga o le mea lea e te vaʻaia,” o lana tala lea, ma faʻaali atu i le potu. Ua misia e ia lana avā ma lana fanau e toʻalua, ma ua latou popole foʻi iā te ia.

O le gauai na maua mai e le latou vaega sa “matua faateia,” o lana tala lea. Na alu o ia i le vaalele i Texas ona sa folafola atu ia te ia le fesoasoani i le faavasegaina o lona tulaga femalagaaʻi faatasi ai ma le malutaga ma galuega, o lana tala lea. O le aafiaga o le faaseseina, na ia fai mai ai, ua faigata ai ona “faatuatuaina tagata i le taimi nei.”

Kevin G. Andrade na saofagā i lenei lipoti.

Leave a Comment